Čikin križ

Zalog vjere i ufanja

Privjesak čikin križStalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru čuva tisućljetnu zbirku sestara benediktinki, a ondje počasno mjesto zauzima Čikin križ za koji se pretpostavlja da potječe iz 8. stoljeća. Čika je živjela u 11. stoljeću, a bila je praunuka hrvatskog kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.

Nakon što je postala udovica, Čika je obnovila benediktinski ženski samostan Sv. Marije, a kao opatica naslijedila ju je njena kći Vekenega. Bilo je to doba velike moralne obnove, kada je jačao molitveni život u samostanima, i tako donosio duhovni napredak čitavom društvu. Čika je u samostan primala plemenitaške kćeri, utemeljila je ondje biblioteku, a sačuvan je i njezin osobni časoslov iz kojeg je svakodnevno molila – najstarija rukopisna knjiga nastala u Hrvatskoj, izrađena oko 1066. godine. Napisana je u zadarskom skriptoriju Sv. Krševana kao prvi europski molitvenik za osobne potrebe.

Uz Čikino ime povezuje se ovaj križ koji je u samostan jamačno donio koji hodočasnik iz Svete zemlje. Križ je načinjen od lijevanog i pozlaćenog bakra, a zapravo je kutijica u obliku križa s kopčom za vješanje. Na prednjoj strani prikazano je Kristovo raspeće i četiri poprsja evanđelista, a na poleđini ženski lik orans, moliteljica Bogorodica, s četiri svetice. Draž i misterij Čikina križa nije u njegovoj materijalnoj vrijednosti, već u činjenici da je sačuvan kroz 13 stoljeća kao zalog vjere i ufanja.

Čika je zapamćena kao veliko ime vjerskog života u doba narodnih vladara. Zadar je njenom zaslugom postao duhovno i kulturno središte, a njene sestre i danas čuvaju vjeru i tradiciju. Njoj u počast repliku tog znamenitog križa izrađujemo u zlatu i srebru, u tri veličine, kao spomen na veliko djelo koje je učinila majka i opatica Čika.

Privjesak čikin križ

Privjesak čikin križ

Privjesak čikin križ