Dijamanti

Dijamanti ZAKS | Briljanti

Zlatarne ZAKS u svojoj ponudi imaju i novu liniju nakita s briljantima: više od stotinu modela prstenja, točnije, oko stotinu kompleta na odabir koji sadrže prsten, naušnice i privjesak te o 20-ak novih modela vjenčanog prstenja s briljantima. Cjelokupna kolekcija nakita s briljantima izrađena je većinom od 18 karatnog bijelog zlata, a po želji kupca može biti oplemenjena dragim kamenjem: safirima, rubinima, smaragdima, ametistima, aquamarinima, dimnim topazima i sl.

Naziv „dijamant“ potječe od riječi  adams  što znači neuništiv, a u godini dana se u svijetu iskopa oko 26 000 kilograma dijamanata ukupne vrijednosti oko 9 milijardi dolara dok ih se čak 100 000 kg proizvede umjetnim putem (za industrijske potrebe). 

Dijamanti nastaju  kristalizacijom ugljika pri visokim temperaturama i jakim pritiscima u velikim dubinama zemljine kore. Riječ je o najtvrđem materijalu u prirodi otpornom na kemijske reakcije koji je većinom bezbojan ili lagano žućkasto sivkast, ali ga se povremeno može naći i u drugim bojama: zelenoj, plavoj, crnoj i rijetkoj crvenoj boji. 

Dijamant je tvar s najvećom optičkom gustoćom i najvećim indeksom loma svjetlosti kod koje postoji efekt  totalne refleksije što znači da se kod čistih dijamanata zraka svjetlosti koja pod pravim kutom pada na gornju plohu nakon lomljenja u dijamantu odbija i izlazi natrag u stopostotnoj snazi. Primjerice, u drugim materijalima se dio svjetlosti izgubi kroz bočne plohe. 

Uz visoku tvrdoću i termalnu vodljivost, dijamant posjeduje odlična optička svojstva. Tako su prirodni i čisti dijamanti bezbojni i visoke prozirnosti, dok im prisutnost nečistoća kao što su bor i dušik daje plavu, odnosno žuto-sivu nijansu, a u nekim slučajevima dijamant može poprimiti i zelenu, ljubičastu, ružičastu, crvenu ili narančastu nijansu. Dijamant jako dobro raspršuje svjetlo što mu daje njegovu karakterističnu svjetlucavost i kemijski je vrlo stabilan pa tako pri sobnoj temperaturi ne reagira s kiselinama i lužinama. Većina prirodnih dijamanata nastaje pri visokim temperaturama na dubinama između 140 i 190  kilometara pod zemljom. Ono što dijamante prinese bliže površini zemljine kore je magma koja se nakon erupcije vulkana nakon određenog vremena ohladi tvoreći na taj način vulkanske stijene. 

Dijamanti i briljanti - ZAKS

Dijamantni oblici

 

Dijamantni rez ovisi o mnogo različitih i uzbudljivih oblika. Često dolazi do zabune kada je u pitanju dijamantni rez i oblik; oblik dijamanta ovisi o bazičnom obliku samog dijamanta. Rez ili proporcija ovisi o mogućnosti pojedinih dijamantnih oblika da reflektiraju svjetlo. Kada se postavi pitanje vezano za oblik dijamanta, za svaku osobu vrijede druga pravila - ovisno o ukusu osobe. Pravi oblik dijamanta za svaku osobu je onaj koji joj se najviše sviđa po izgledu i nekim njegovim prednostima. Oblik dijamanta može puno „reći“ o osobi, dovesti do izražaja njezinu osobnost i stil. Postoje neki osnovni oblici dijamanata, no svake godine dolaze novi i zanimljiviji oblici. 

4 C – Carat, Color, Clarity, Cut (karataža, boja, čistoća i brušenje dijamanata) 

Kada se govori o dijamantima, u svjetskim okvirima poznat je 4C kriterij. Na temelju tog kriterija određuje se vrijednost pojedinog dijamanta: 

Carat (mjera za težinu 1ct = 0.20g) 

Težina  (carat) je najočitiji faktor u određivanju vrijednosti dijamanta, ali je isto tako važno uzeti u obzir da dva kamena iste težine mogu imati različite vrijednosti ovisno o kvaliteti ostalih faktora kao što su boja, čistoća i kvaliteta brušenja. Jedinica za težinu dijamanta je karat (ct), te se još standardno dijeli na 100 dijelova, tako da je najmanja jedinica  0,01 karat. U zadnje vrijeme pojavljuju se i sitnije podjele, pa tako i težine od 0,005 karata, ali samo kod onih najmanjih dijamanata. U usporedbi s gramima, jedan karat teži 200 miligrama tj. 0,2 grama. 

Color (boja) 

Boja je najvažnija karakteristika dragog kamena i jedna je od ključnih faktora u određivanju vrijednosti dijamanta. Kod same klasifikacije dijamanta  termin boje i njena gradacija ne odnosi se na sve boje, nego samo na takozvanu "žutu seriju" tj. bezbojne i žućkaste dijamante kakvi se u prirodi najčešće nalaze. Dijamanti ostalih boja, gdje intenzivne  boje predstavljaju prednost, jako su rijetki i nemaju svoju određenu gradaciju, nego je vrijednost boje individualna. 

U općenitoj uporabi nalazi se vrlo precizna ljestvica i definirana je kao GIA (Gemological Institute of America) standard. Sastavljena je po abecednom redu, počevši od slova D pa sve do Z, gdje slovo D označava bezbojni i najkvalitetniji dijamant, a Z najžućkastiji dijamant. 

D – F: BEZBOJNI 
G – H: GOTOVO BEZBOJNI 
I – J: GOTOVO BEZBOJNI; POMALO ZASJENĆAN 
K – M: BLIJEDO ŽUT 
N – R: VRLO MALO ŽUT 
S – Z: SVIJETLO ŽUT 

Clarity (čistoća)  

Gotovo svi dijamanti u sebi sadrže male tragove nekristaliziranog ugljika, nekih drugih kristala ili pukotina. Čistoća (clarity)  dijamanta ocjenjuje se analizom tih unutarnjih defekata, tzv. inkluzija (inclusions) u kamenu i njegovih površinskih oštećenja  (blemishes). To dvoje zajedno predstavlja karakteristiku čistoće, koja ujedno služi i za identifikaciju dijamanta budući da  dva  kamena ne mogu imati iste inkluzije na istome mjestu  čime čine svaki dijamant posebnim. 

FL (FLAWLESS): čistoća bez mane; bez unutarnjih ili izvanjskih inkluzija ili oštećenja 
IF (INTERNALLY FLAWLESS): bez unutranjih mana ili inkluzija 
VVS1 (VERY VERY SLIGHTLY INCLUDED): jako, jako malo inkluzija pri povećanju od 10 puta 
VVS2 (VERY VERY SLIGHTLY INCLUDED): jako malo inkluzija pri povećanju od 10 puta 
VS1 (VERY SLIGHTLY INCLUDED): malo inkluzija pri povećanju od 10 puta 
VS2 (VERY SLIGHTLY INCLUDED): ponešto inkluzija pri povećanju od 10 puta 
SI1 (SLIGHTLY INCLUDED): malo vidljivih inkluzija pri povećanju od 10 puta 
SI2 (SLIGHTLY INCLUDED): nekoliko vidljivih inkluzija pri povećanju od 10 puta 
I1 (INCLUDED): inkluzije vidljive golom oku 
I2 – I3 (INCLUDED): inkluzije dosta vidljive golom oku 

 

Cut (brušenje) 

Kvaliteta brušenja dijamanta od velike je važnosti jer ima  najveći utjecaj na sjaj, živost i blistanje kamena (briljantnost). To je jedan od faktora za klasifikaciju dijamanta na koji čovjek može utjecati; a za razliku od boje ili čistoće koje su diktirane prirodom. Faktor brušenja (cut) poznat unutar 4C standarda ne odnosi se na sami oblik kamena ili na stil brušenja, već na kvalitetu brušenja: razmještaj, kutove i proporcije faseta; te na završnu obradu. 
Kada je dijamant idealno brušen, zrake svjetla koje dopiru u njega odbijaju se od faseta vraćajući se natrag kroz vrh  blistajući vrhunskim sjajem, tzv. vatrom. Ako pak dijamant  nije idealno brušen, svjetlo će "procuriti" negdje sa strane kamena. Preplitko ili preduboko brušeni dijamant propustit  će svjetlost kroz dno ili sa strane, pa se kamen može učiniti manje sjajnim, crnim u centru ili po obrubu, te imati druge vizualno loše efekte. Kao i za boju i čistoću, i za kvalitetu brušenja postoji više standarda i klasifikacija. Trenutno najkorišteniji standard dijeli se u 5 kategorija: EX (excellent), VG (very good), G (good), F (fair), P (poor).