Križ s Višeslavove krstionice

Sklad vjere i hrvatske kulture

 

Jedan od najznačajnijih spomenika iz ranog srednjeg vijeka, krstionica kneza Višeslava – nastala prema najnovijim analizama natpisa početkom 9. stoljeća – zbog svoje povijesne važnosti, jednostavnosti i monumentalnosti ima veliku simboličnu vrijednost. Budući da se pretpostavlja da je nastala početkom razdoblja pokrštavanja Hrvata, simbolizira prihvaćanje cijelog naroda u zapadnu crkvu i europski kulturni krug. 

Višeslavova krstionica čuva se u splitskom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Šesterokutna je, a na njenom središnjem dijelu uklesan je križ s reljefnom dekoracijom pletera, hrvatskog tropleta. Predstavljamo vam dvije srebrne Zaksove interpretacije ovog lijepog križa: original sa zavojnicom na kraju i verzija bez zavojnice - suvremenija inačica Višeslavovog križa.


Križ Višeslavove krstionice

Krstionica nosi natpis na latinskom jeziku koji u prijevodu glasi: „Ovaj izvor prima slabe, da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo.“ Križ, pak, sadrži pleter tipičan za baštinu hrvatskog srednjovjekovlja, a koji se zadržao u uporabi do danas.

Na taj su način u jedinstvenom oblikovanju stopljena obilježja hrvatskog nacionalnog identiteta i otajstva vjere. Kao što je motiv pletera nerazdvojni pratilac hrvatske povijesti, tako je i Višeslavov križić podsjetnik na izvor duhovnog života.