Šibenski botuni

Dalmatinska tradicija i ponos šibenskog kraja

Šibenski botun - prstenBotuni su izuzetno rasprostranjen tradicijski nakit, koji je 2007. Hrvatska turistička zajednica proglasila najoriginalnijim hrvatskim suvenirom. Najčešće se povezuju sa šibenskim područjem, a kroz povijest su krasili različite muške narodne nošnje. Toke ili šibenska puca, kako ih još nazivaju u šibenskom kraju, vješti su obrtnici izrađivali uglavnom od srebra u tehnici filigrana. Nazivima botuni, puca ili toke zapravo se označavaju zaobljeni ili okrugli gumbi/dugmad koji su tradicionalno bili dio muške nošnje i u drugim dijelovima Dalmacije, posebno na nošnjama dalmatinskog zaleđa. 

Najraniji primjerci metalnih gumba/dugmadi poput toka pronađeni su još u ilirskim grobovima s početka 1. tisućljeća pr. Kr., a najljepše i najveće toke danas se mogu vidjeti na ječermama, prslucima tipičnim za nošnju drniškog i cetinskog kraja. Ti su ukrasi pokazivali položaj i moć muškaraca te su u nesigurnim vremenima predstavljali najvredniji dio obiteljske imovine. Toke su se proširile u 17. st. tijekom vojnog organiziranja pograničnog pojasa prema Turcima, za Kandijskog rata kojim je okončano razdoblje pasivnog vojnog držanja zapadnog kršćanstva spram Osmanskog Carstva. Venecijanske vlasti su puca darivale vojnicima i zapovjednicima za njihove zasluge, a osim estetske imala su i zaštitnu funkciju na odori. Zbog potrebe za tokama potražnja je vremenom rasla pa su ih izrađivali mnogi majstori što je dovelo do toga da se u filigranskoj tehnici usavršio veliki broj obrtnika od Skadra do sjeverne Dalmacije.

Šibenski botun - naušniceToke su bile i sastavni dio odjeće senjskih uskoka, kršćanskih prebjega iz Osmanskog Carstva, hrabrih boraca koji su prkosili i Mlecima i Turcima, od Senja do Boke kotorske. Iako su cijenili svoje oružje više od najljepšeg ukrasa, i njihov je prsluk krasio obilan kovni nakit poput srebrnih ili posrebrenih toka. Toke su se nalazile i na odjeći žumberačkih uskoka čiji je kapetan bio hrvatski ban Petar Zrinski, a i on je svakodnevno nosio odjeću bogato ukrašenu srebrom, s nekoliko različitih vrsta srebrnih puca. Koliko su ovakvi ukrasi bili rasprostranjeni po dvorovima i plemenitaškim kućama, najbolje prikazuju portreti iz tog doba pa tako i odjeća muškaraca iz obitelji Zrinski i Frankopan. Takvi su srebrni gumbi bili dijelom plemićke i vojničke odore iz koje je nastala narodna, a danas tradicijska nošnja.

Iako su toke često oblikovane kovanom punom plohom, metalni gumbi/dugmad izrađivani su i drugim tehnikama, o čemu svjedoče i pisani izvori. Tako podaci iz splitskog arhiva iz 18 stoljeća potvrđuju istovremenu prisutnost skupocjenih građanskih puceta i „puceta po narodnu izrađenih“. Isti izvori uz podatke o okruglim i bademastim gumbima/dugmadi istovremeno spominju i filigranska puceta, odnosno botune. Upravo takve filigranske izvedbe danas su najprivlačnije u nakitu i u suvremenim izvedenicama. 

Zbog velikog interesa domaćih i stranih turista vrhunski izrađeni dalmatinski botuni svake su godine najtraženija vrsta nakita. Kako bismo popularizirali ovakav nakit – važan ne samo u povijesti razvoja domaćeg zlatarstva, već u hrvatskoj kulturnoj tradiciji općenito – naša bogata linija nakita s botunima unapređuje se i proširuje svake godine te se možemo pohvaliti najvećom kolekcijom domaće proizvodnje ove vrste ukrasa u regiji.

 

Šibenski botun - ogrlica

Šibenski botun - ogrlica