Srebrnjaci - Dubrovački dukat

"Ni za sve blago ne prodaje se sloboda"

Dubrovčani su novac cijenili jer su njime kupovali slobodu, i nije bilo tog blaga za koje bi slobodu prodali. Od 13. do 19. stoljeća iskovali su mnogo novca, uglavnom od srebra dobavljenog u Bosni i Srbiji, u zamjenu za sol i drugu robu. U svojoj povijesti Dubrovčani su, počevši s minicama od bakra, iskovali čak 18 vrsta kovanica.

Dubrovački dukat - srebrnjak

Dubrovačka Republika jedinstveni je povijesni primjer – malobrojni su Dubrovčani, zahvaljujući diplomatskoj vještini, uspijevali stoljećima opstati između zaraćenih velesila, Osmanskog Carstva i Mletačke Republike, i još k tome razvijati trgovinu. Njihova mreža konzula obuhvaćala je cijelo Sredozemlje, a njihovi poklisari, često se izlažući smrtnoj opasnosti, pregovarali su u Carigradu kako bi sačuvali svoju domovinu. Dubrovački novac uživao je velik ugled pa su i vladari Bosne svoj novac kovali po uzoru na dubrovački, a srpski su dopuštali da dubrovački novac slobodno kola njihovim područjem. Tradicija dubrovačkih utjecaja iskazana vještinom i poznavanjem zanata do danas se održala na Janjevu na Kosovu, od kuda je i dolazila većina plemenitih ruda za kovanje dubrovačkog novca. U Janjevu je opstalo dvjestotinjak potomaka dubrovačkih Hrvata, a od tamo potječu i najpoznatiji majstori zlatari i filigranisti, danas cijenjeni diljem Hrvatske i šire.

Osnovna jedinica za dubrovački novac bio je dinar – denarius Raguzinus, a najpoznatija kovanica je dukat, zbog čega često po narudžbi radimo u srebru njegovu interpretaciju iz 1797. godine. Budući da je naša izvedba likovno identična originalu, na predmet graviramo i riječ „copy“. Kao i u originalu, na aversu se nalazi zaštitnik Dubrovnika Sv. Vlaho, u biskupskoj odori s uzdignutom desnicom za blagoslivljanja vjernog puka, a koji lijevom rukom drži biskupski štap i maketu grada. Oko biskupa je natpis na latinskom „Po tvojim od Boga povjerenim vodstvom“, svečev monogram SB (Sanctus Blasius) te godina 17-97. Na poleđini je okrunjeni dubrovački grb iza kojeg se križaju žezlo i mač, simboli samostalnosti Republike, a uokolo je latinski natpis „Dukat Republike Dubrovačke“. Vrijednost dubrovačkog dukata u ono je vrijeme bila 40 dinarića, a imao je težinu 13,78 grama (od čega čistog srebra 5,28 grama) i promjer od 36-38 mm. Iako se naziva dukatom – što se gotovo uvijek povezuje s predmetima izrađenim od zlata – bio je izrađen od srebra, a vrijednost mu je bila jednaka onoj zlatnog dukata od 3,495 grama.

Osim dubrovačkog dukata kao simbola neovisnosti i slobode, izrađujemo još dvije vrste srebrnjaka i zlatnika povezanim s Dubrovnikom, gradom koji je danas na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Srebrnjak „Dubrovnik“ na aversu ima kip i crkvu Sv. Vlaha, a na poleđini Grad sa zidinama i natpisom „Sloboda se ne prodaje za svo zlato svijeta“, dok drugi ima panoramu Grada i spomenuti natpis te samostalno sveca zaštitnika na poleđini.

Pogledajte cijelokupnu ponudu ZLATNIKA i SREBRNJAKA.

Dubrovački dukat - srebrnjak