Ukrasi viteza alkara

Nakit junačke tradicije 

Sinjska alka prekrasna je hrvatska tradicija koja najbolje pokazuje ponos i hrabrost Hrvata. Vještina i spretnost idu ruku pod ruku s raskošnom viteškom odorom te je s razlogom viteška igra Alka 2010. godine upisana u UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Svoj obol ovom jedinstvenom povijesnom događanju i specifičnoj narodnoj nošnji dali smo izradom replika toka sa odore alkarskih momaka, alkara, arambaše i vojvode, od srebra sa žutom pozlatom, baš kako pravi vitezovi to i zaslužuju. 


 

U burnoj prošlosti cetinskog kraja stanovnici morali su biti spremni brzo prikupiti svoju imovinu. Budući da je nakit lako prenosiv, ne čudi što je predstavljao veliki dio bogatstva obitelji, a njime se pokazivao ekonomski i društveni položaj. Nakit je bio većih dimenzija i u obiteljima prisutan u većim količinama, a u muškom nakitu cetinske krajine najviše se isticao prednji dio muškog prsluka, ječerme, koji su krasile prsne ploče i toke. Toke nisu specifične samo za hrvatske nošnje, već ih nalazimo i u tradicijskoj odjeći Hercegovine te Crne Gore. Posebno lijepe toke su one sinjskih alkara koje se mogu vidjeti tijekom Alke, u mjesecu kolovozu, pri natjecanju konjanika koje se održava svake godine u spomen pobjede nad Turcima 1715. godine.



Alkarski momci na ječermi (prsluku bez rukava) nose brojne okrugle ili ovalne toke. Prsluk je bogato ukrašen srebrnim prsnim pločama i filigranskim ukrasima, dok su sa strane velike srebrne toke. Arambaša, zapovjednik alkarskih momaka, nosi bogatiju odoru – ječerma mu je obložena pozlaćenim pločicama sa šest pozlaćenih koluta, dok je odora alkarskoga vojvode još bogatije ukrašena te je sav nakit pozlaćen. Na svakoj ječermi su vrijedne ženske ruke izradile i impozantan vez od srebrne i pozlaćene srme – metalom obložene niti za tkanje i vezenje.

 

 Sinjski broš