Ukrasi viteza alkara

Nakit junačke tradicije

Sinjski brošNema nijedne hrvatske tradicije koja bi bolje pokazala ponos i hrabrost Hrvata od Sinjske alke. Vještina i spretnost idu ruku pod ruku s raskošnom viteškom odorom te je s razlogom viteška igra Alka 2010. godine upisana u UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Svoj obol ovom jedinstvenom povijesnom događanju i specifičnoj narodnoj nošnji dali smo izradom replika toka sa odore alkarskih momaka, alkara, arambaše i vojvode, od srebra sa žutom pozlatom, baš kako pravi vitezovi to i zaslužuju.

U burnoj prošlosti cetinskog kraja stanovnici su morali biti spremni brzo prikupiti svoju imovinu. Budući da je nakit lako prenosiv, ne čudi što je predstavljao veliki dio bogatstva obitelji, a njime se pokazivao ekonomski i društveni položaj. Nakit je bio većih dimenzija i u obiteljima prisutan u većim količinama, a u muškom nakitu cetinske krajine najviše se isticao prednji dio muškog prsluka, ječerme, koji su krasile prsne ploče i toke.

Toke nisu specifične samo za hrvatske nošnje, već ih nalazimo i u tradicijskoj odjeći Hercegovine te Crne Gore. Posebno lijepe toke su one sinjskih alkara koje se mogu vidjeti tijekom Alke, u mjesecu kolovozu, pri natjecanju konjanika koje se održava svake godine u spomen pobjede nad Turcima 1715. godine.

Alkarski momci na ječermi (prsluku bez rukava) nose brojne okrugle ili ovalne toke. Prsluk je bogato ukrašen srebrnim prsnim pločama i filigranskim ukrasima, dok su sa strane velike srebrne toke. Arambaša, zapovjednik alkarskih momaka, nosi bogatiju odoru – ječerma mu je obložena pozlaćenim pločicama sa šest pozlaćenih koluta – dok je odora alkarskoga vojvode još bogatije ukrašena te je sav nakit pozlaćen. Na svakoj ječermi su vrijedne ženske ruke izradile i impozantan vez od srebrne i pozlaćene srme – metalom obložene niti za tkanje i vezenje.

Sinjski broš